Šta je to – težnja?

Zašto ljudi uzimaju jednu ili drugu drogu, još se ne može u potpunosti objasniti. Meðutim, izgleda da je važan aspekat željena očekivana izmjena raspoloženja koju izaziva upotreba droge. Neke droge (napr. opijati) mogu izazivati euforiju i osječaj sreće. Druge smiruju, smanjuju sposobnost opažanja i doživljavanja (napr. alkohol, barbiturati; transkvilizeri) ili aktiviraju, povećaju kondiciju i uzbuđenje (napr. amfetamini, kokain). A još druga grupa izmenjuje mišljenje i opažanje osjetilima (LSD, hašiš).

Osim ovisnosti koja je vezana za određenu supstanciju, ima takođe tako nazvane ovisnosti u ponašanju kako naprimjer stalni nagon za kupovinom, ovisnost od interneta, nagon za kockanjem ili bolesni nagon za radom.

 

Psihička i tjelesna ovisnost

Psihička ovisnost izražava se u obliku neumjerene težnje za opojnom sredstvom / određenim ponašanjem, gubitkom kontrole nad konzumiranjem i zapostavljanjem drugih interesa.

To znaći da je droga izazivajuća «samo» psihičku ovisnost (kao napr. kokain) takaođe opasna. Baš liječenje psihičke ovisnosti je mnogo teže i zatreba puno vrijemena. Tjelesna ovisnost se u mnogim slučajevima već za par nedelja poslije poćetka terapije može svladati.

Tjelesna ovisnost nastaje kad se organisam navika na drogu. S vrijemenom tjelo „podnosi“ sve više od iste droge. Da bi postigla isti efekat, ovisna osoba mora da poveća dozu uzimanja droge.

Tjelo stalnim zloupotrebom droga može preraditi sve veću količinu, koja je pod „normalnim“ uslovima čak smrtonosna (tako nazvani razvoj tolerancije).

Kad se prekida uzimanje droge pojavljuju se tjelesne pojave odricanja, kao napr. bolovi na cijelom tjelu, proliv, muka, povraćanje i vrtoglavica. Mogu se pojaviti i tako nazvane vegetativne pojave kao što su drhtanje, mraz, izbijenje snoja. U pojedinaènim slućajevima može čak i doći do stanja opasnih za život, naročito kad je osoba ovisna o nekoliko tvariju (takonazv. politoksikomanija). Poslije odstranjenja otrova smanjuje se navika tjela na visoku dozu droge. U slučaju ponavljanja uzimanja droge postoji rizik smrtonosnog predoziranja, jer je znatno smanjena podnošljivost prema opojnoj drozi.

 

Legalne i ilegalne droge

Ilegalne droge su droge za koje prema zakonu o opojnim drogama postoji zabrana posjede, prodaje, sadnje ili trgovine, a prekršaj se krivično potjera.

Prema kaznenim odredbama zakona moraju svi računati znatnom novčanom kaznom ili u teškim slućajevima lišenjem slobode koji posjeđuju ili trguju opojnim drogama, kao što su LSD, heroin, kokain.

 

U javnoj diskusiji su ove droge u centru pažnje. Prema individualnoj i društvenoj šteti su legalne droge kao alkohol, nikotin ili lijekovi od istog ili čak još većeg značaja. Vezano s time, veliku ulogu igraju i ovisnosti koje nisu vezane za određene supstancije.

 

Legalne droge

Alkohol, lijekovi (sredstva za povećanje kondicije, stimulanti, sredstva za smirenje ili spavanje, sredstva protiv bolova), nikotin, tvari za njuškanje.

 

Ilegalne droge

Kanabis, krek, vještačke droge (spid, ekstesi), halucinogeni (tvari koje se dobiva iz biljaka ili vještačkim putem (LSD), kokain, heroin, opium i morfium.

 

Kako djeluju droge?

Ima dosta stručnih knjiga i enciklopedija o djelovanju droga. Oštećenje koje prouzročuje jedna ili druga droga zavisi od raznih faktora: način i trajanje uzimanja su isto tako važna kao i lične i tjelesne pretpostavke čovjeka koji uzima droge i njegova socijalna okolina.

Kod raznih droga ima tjelesno-medicinskih, psihičkih i socijalnih oštećenja.

 

Kako mogu naći pomoć?

Čovjek koji je ovisan o drogama mora iz sopstvenog ubeđenja ići na terapiju. Onda ima najviše izgled na uspjeh. Malo će mu pomoći kad samo počinje terapiju, pošto ga drugi tjeraju. Obično se ima na početku još nestabilna motivacija, koja se može učvrstiti tek u toku terapije. U svakoj fazi terapije se pacijenta postepeno priprema da bi ponovo preuzeo na sebe odgovornost. Savjetovanje i posredovanje su besplatno u savjetovalištima. Za fazu odstranjenja otrova i terapiju odvikanja mora se osigurati preuzimanje troškova nadležnog nosioca troškova (bolesničko osiguranje, osiguranje za isplatu penzije, socijalni ured). Savjetovališta za ovisne o drogama pomagaju riješiti sva takva pitanja i pruže pomoć da bi se moglo početi sa terapijom. Oni isto tako pomagaju izabrati mjesto terapije. Ta savjetovalista su takođe za rođake povoljna mjesta za konzultaciju.

Izvori: „Droge, mogućnosti liječenja, savjetovališta“. Serija brošura savezne centrale za zdravstveno prosvjećivanje

 

Ovdje još neki savjeti:

Zovite telefon za zaštitu od droga. Tamo se daje lično savjetovanje graðanam sa sličnim problemima, nude pomoć i savjetovanje.

Tel. 0221 / 89 20 31

(svakodnevno od 10.00 do 22.00)

 

Centralno savjetovalište za terapiju od droga u Berlinu:

Drogennotdienst – hitna pomoć

Jugend- und Suchthilfezentrum

Ansbacher Str. 11

10787 Berlin- Schöneberg

Tel: 19 237

 

„Suchberatung Friedrichshain“

Savjetovalište, terapeutski razgovori i ambulantno odstranjenje otrova

Finowstr. 39

10247 Berlin-Friedrichshain

Tel. 291 16 92

 

Centar za terapiju od droga

Frankfurter Allee 40

U-Bahn Samariterstraße

Tel. 293 85 319

 

Fachstelle für Suchtprävention im Land Berlin

Mainzer Str. 23

10247 Berlin

Tel. 29 35 26 15

Fax: 29 35 26 16

Email: fachstelle.suchtpraeventionQpadev.de

www.berlin-suchtpraevention.de

 

Elternkreise drogenabhängiger Jugendlicher

Sastanci roditelja mladih ovisnih o drogama

Landesverband Berlin-Brandenburg EKBB e.V.

Ansbacher Str. 11

10787 Berlin

Tel. 030 / 25 75 97 29

 

www.drugcom.de – Die Internetplattform für Jugendliche